1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaGlobalno

Amnesty International: "Predatorsko ponašanje moćnih"

21. travnja 2026

Organizacija za ljudska prava Amnesty International u svom izvještaju za prošlu godinu prikazuje mračnu sliku stanja ljudskih prava širom svijeta i poziva na obranu svjetskog poretka.

https://p.dw.com/p/5CU96
Potrgani plakati na kojima su fotografije Donalda Trumpa i Benjamina Netanyahua
Predatori na vlasti? Donald Trump i Benjamin Netanyahu su u fokusu kritika u izvještaju Amnesty InternationalaFoto: Aaron Favila/AP Photo/picture alliance

Organizacija za ljudska prava Amnesty International (AI) u svom izvještaju za proteklu godinu donosi uznemirujući zaključak: ljudska prava se sve više krše širom svijeta, kako od strane država tako i od strane privatnih aktera. I u većini slučajeva počinitelji ostaju nekažnjeni. U izvještaju "Amnesty Report 2025", koji je sada objavljen, navodi da je prošlu godinu obilježilo "predatorsko ponašanje" mnogih moćnika.

Amnesty posebno osuđuje konkretne političke čelnike koji su prošle godine dominirali naslovnicama širom svijeta: "Šefovi država i vlada poput Trumpa, Putina, Netanyahua i drugih nisu se ustručavali od masovnog uništavanja, ugnjetavanja i nasilja, kako bi osigurali gospodarsku i političku dominaciju."

Duchrow: "Iran ne može biti oslobođen kršenjem međunarodnog prava"

Rat u Iranu, prema mišljenju Julije Duchrow, glavne tajnice Amnesty Internationala u Njemačkoj, predstavlja trenutno temu koja izaziva najveću zabrinutost. Iako naglašava da je AI dokumentirao kršenja ljudskih prava u oko 140 zemalja, Duchrow je u razgovoru za DW rekla: "Ljudi u Iranu žive u dvostrukoj opasnosti: najprije od napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela koji krše međunarodno pravo i čiji ciljevi su civilno stanovništvo i infrastruktura; a potom i od represije vlastite vlade koja je već rezultirala tisućama smrtnih slučajeva."

Pa ipak, tvrdi Duchrow, režim u Teheranu može biti smijenjen samo ako se poštuje međunarodno pravo: "Napadi koji krše međunarodno pravo nisu doveli do poboljšanja situacije. Trenutno se pribojavamo još jačih napada iranskog vodstva na vlastito stanovništvo."

Julia Duchrow
Julija Duchrow, glavna tajnica Amnesty Internationala u NjemačkojFoto: Hannes P Albert/dpa/picture alliance

Ali nisu samo SAD, Rusija i Izrael ti koji su odavno napustili stari svjetski poredak. I mnoge druge države se također sve više distanciraju od politike utemeljene na čvrstim međunarodnim pravilima, navodi se u godišnjem izvještaju Amnesty Internationala: "Svjetski poredak, koji je nastao iz pepela Holokausta i neizrecivog uništenja tijekom dva svjetska rata i koji je kontinuirano, uz velike napore, nastajao proteklih 80 godina - nažalost nije dovoljno stabilan." A preostale države, koje se zalažu za demokraciju i vladavinu prava i međunarodni kompromis, često se čine bespomoćnima i pribjegavaju popuštanju, ocijenio je AI.

Tužna bilanca. Je li to također rezignacija? Je li išta ostalo od starog svjetskog poretka? Naprotiv, kažu iz Amnesty Internationala. U izvještaju se čak kao "remek-djelo" opisuju napori diplomata i aktivista za mirniji svijet nakon 1945.: "Opća deklaracija o ljudskim pravima i Konvencija o genocidu, usvojene 1948. godine, kao i mnogi drugi paketi pravila o kojima se raspravljalo i koji su usvojeni u narednih 80 godina, nipošto nisu iluzija." Oni koji se sada glasno žale na kraj svijeta utemeljenog na pravilima obično su zainteresirani samo za njihovo ukidanje, smatra AI i dodaje: "U jedno možemo biti sigurni: izvještaji o nestanku ovog međunarodnog sustava zasnovanog na pravilima su preuveličani."

Dva dječaka sjede u ruševinama i lože vatru u metalnoj posudi
Prizor iz Teherana nakon američko-izraelskog napada (9.4.2026.)Foto: Morteza Nikoubazl/NurPhoto/IMAGO

Kritika Rubiovih vizija budućnosti

Amnesty International posebno kritizira dvije vlade: američku i izraelsku. Što se tiče SAD-a pod predsjednikom Donaldom Trumpom, u izvještaju se navodi da je u siječnju 2026. ministar vanjskih poslova Marco Rubio predstavio viziju novog svjetskog poretka, zapadnu alijansu kršćanskih civilizacija, koji je jednostavno, ističe AI, ignorirao važne povijesne činjenice. Rubio je govorio o ponosu ovih država na njihovo naslijeđe: "Naslijeđe koje je on dosljedno romantizirao u svom govoru. Ali riječi ne mogu zasjeniti činjenice: Ovo zajedničko naslijeđe obilježeno je hegemonijom, kolonijalizmom, ropstvom i genocidom."

Primjedbe o izraelskim akcijama protiv susjednih država u sukobu na Bliskom istoku podjednako su oštre: "Međunarodni mehanizmi zaštite zakazali su za milijune ljudi, kao u slučaju Palestinaca koji doživljavaju genocid, aparthejd i okupaciju od strane izraelske vlade."

A na adresu ruskog predsjednika Vladimira Putina u izvještaju se navodi: "Rusija nastavlja činiti zločine protiv čovječnosti u Ukrajini."

Marija Kolesnikova u autobusu s puštenim bjeloruskim zatvorenicima (13.12.2025.)
Marija Kolesnikova u autobusu s puštenim bjeloruskim zatvorenicima (13.12.2025.)Foto: Coordination Headquarters for the Treatment of Prisoners of War/AFP

Nada u angažman civilnog stanovništva

Sve ovo zvuči kao razvoj događaja koji nezaustavljivo napreduje i koji će dovesti do daljnje eskalacije. Ali u ratu SAD-a i Izraela protiv Irana neke članice Europske unije su posebno pokazale jasne znakove distanciranja, navodi se u izvještaju: "Početkom 2026. godine neke europske države su izgleda postale svjesnije globalne prijetnje: Odbile su se pridružiti američkim i izraelskim napadima na Iran i izjasnile se za zaštitu nacionalnog suvereniteta."

I Julija Duchrow još uvijek pronalazi dovoljno primjera koji mogu pobuditi nadu u svijetu koji je, čini se, iskočio iz kolosijeka: "U Iranu su ljudi izašli na ulice iako su znali da su im životi u opasnosti. U Mađarskoj je upravo poražena nehumana politika Viktora Orbana. I uvijek iznova se iz zatvora oslobađaju ljudi, poput Marije Kolesnikove u Bjelorusiji, za koju smo se zalagali."

Marija Kolesnikova, poznata bjeloruska glazbenica i aktivistica za ljudska prava, oslobođena je u prosincu 2025. nakon pet godina provedenih u zatvoru.